Intervju: Luka Tripalo

luka 2

1. Luka, reci nam prvo nešto o sebi – odakle si, koliko imaš godina i sl.

Odakle si možda je najteže pitanje koje mi se može postaviti – ne toliko zbog emocionalnog naboja koliko zbog izmještenosti koja umnogome obilježava našu svakodnevicu. Moji su roditelji 90-ih došli u Hrvatsku iz Bosne, ja sam rođen u Zagrebu, dio djetinjstva proveo sam u Daruvaru, drugi dio u Virovitici, a trenutačno sam na drugoj godini studija farmacije u Zagrebu. Nedavno sam baš o tome napisao i jednu priču, prigodno nazvanu Zavičaj u izmicanju. Mislim da je to i jedini pravi zavičaj – ne onaj u kojem se stoji, nego onaj u kojemu se postaje.

2. Što te ponukalo da dođeš na prvi framaški susret i što te ponukalo da na Framu nastaviš odlaziti?

Da budem iskren, vrlo se slabo sjećam svog prvog dolaska na Framu. U svakom slučaju, bilo je to na poticaj moje sestre koja je u Virovitici krenula na Framu, ali trebalo je proći još neko vrijeme da s nekoliko prijatelja i poznanika samoinicijativno dođem ponovno. Neimenovana sila – nazovimo je prijateljstvo – privlačila nas je na ponovne dolaske na susrete sve dok iz vedra neba nismo bili primljeni u bratstvo. Iz još vedrijeg neba došla su i naša prva obećanja, a s njima i svijest da nas je Gospodin dao jedne drugima – kao prijatelje sve do današnjeg dana. U tom iskustvu nešto je od one „idile“ prvih kršćana, nečega čemu treba težiti i na razini široj od Frame.

3. Za naš Portal već duže vrijeme pišeš kolumnu. Kako bi ju u nekoliko riječi opisao onima koji ju dosad nisu čitali?

U zadnje vrijeme to je kolumna koja uvijek kasni, ali redovito stiže na vrijeme! Počevši pod nazivom Pogled unutra, ni najmanjeg pojma nisam imao o tome što bih mogao pisati. No, vrlo sam dobro znao što ne želim: biti jednolik, sličan, nekritičan, sladunjav, neozbiljan, nezanimljiv. Jedino od čega sam mogao početi bilo je iskustvo živoga Boga – a kako to iskustvo drukčije predočiti nego živošću! Stoga se to putovanje iz nutrine u vanjštinu i natrag prvenstveno hrani mojim životom: koliko usputnim dogodovštinama i ozbiljnim iskustvima, toliko i naslovima knjiga, detaljima slika, okukama jezika i okovima trendova… Uz malo humora među redcima.

4. Što smatraš posebnošću franjevačke karizme? Koji te dio osobnosti sv. Franje najviše privlači?

Kad god na framaškim susretima naiđe pitanje što nas najviše oduševljava kod svetog Franje, uvijek odgovorim isto – ludost. Ne ludost kao poremećenost i isključenost iz okolnog svijeta, već ludost kao spremnost na polazak drugim putem. Franju prečesto zamišljamo samo kao milu i nježnu pojavu koja razgovara s pticama ili samo kao usamljenog isposnika, a njegova je ludost upravo između tih svetačkih krajnosti. U onome dosad nismo ništa napravili, u spontanosti koja ne zanemaruje savjet Božje riječi, u bezbrižnosti koja prepoznaje vrijednost i nužnost rada, u bratskoj ljubavi koja u pravoj bliskosti podrazumijeva i blagoslov i ukor. To je ono što bi trebalo biti u temelju franjevačkog poslanja – ne prilagođavati Božju riječ svijetu, nego od svog života učiniti riječ iz koje svijet može iščitati Boga.

5. Obje tvoje zbirke poezije Theta i Podina su višestruko nagrađivane. Koliko dugo već pišeš poeziju i kako je tvoja ljubav prema njoj počela?

Poeziju pokušavam pisati od srednje škole. Kažem pokušavam jer svijest o polazištu i smislu vlastitog pisanja dolazi tek nakon mnogo čitanja, a istinska ljubav prema čitanju – što često prijeđe u nezasitnost – kod mene se javila nešto kasnije no pisanje, s popratnim posljedicama koje traju sve do danas. Mislim da je nutarnja potreba za čitanjem ujedno i razlog zašto nikad ne može prestati to propitivanje sebe koje se odvija uvijek tijekom pisanja. A pitanja koja se pritom nameću raznolika su i brojna kao i pjesnici: od Alfirevića preko Slavičeka do Telećana, da sažmem to u nekoliko hrvatskih, na svoju ruku duhovnih i za mene vrlo bitnih imena.

luka 1

6. I glazba je tvoja velika ljubav. Što ti, u mnoštvu interesa koje imaš, ona znači?

Glazba u mom životu odmalena ima važno mjesto, no u vrevi svega što sanjam i što mi se događa najmanje joj se stižem posvetiti. Vjerojatno su mi baš zbog toga posebno dragi oni trenuci u kojima se mogu vratiti u to neko djetinjstvo srca, bilo da slušam ili stvaram, sviram ili pjevam. No, možda mi je i najdraže šutjeti: mogućnost da se u nama i s nama nešto događa, bez naših riječi, dijela i misli, samo od našeg vremena i slušanja, osobito je vrijedna pažnje u današnjici u kojoj sve mora imati opipljive ili barem mjerljive rezultate. Dobra nas glazba – barem dok traje – isključuje iz stroja svijeta i podsjeća na njegov pravi ustroj.

7. Iako bi se po tvojim interesima moglo reći da si umjetnički tip ili pak ljubitelj društvenih znanosti, ti si se ipak odlučio upisati Farmaceutski studij. Je li različitost tog područja od svih drugih tvojih aktivnosti bila dio privlačnosti tog studija ili je to samo još jedan dio tvojih interesa koji si želio realizirati?

Zanimanje za kemiju zahvatilo me u osnovnoj školi, a u srednjoj se to samo produbilo. Farmacija mi je stoga bila logičan izbor – kao područje na dodiru prirodnih i društvenih znanosti, kao znanost koja bi pacijenta (doslovno, onog koji pati) trebala motriti i pomagati mu u njegovoj sveukupnosti; kršćanskim rječnikom, u svakome prepoznati lice Krista patnika i pružiti mu svu raspoloživu ljudsku – ali, još bitnije, čovječnu – pomoć. Zvuči pomalo preuzetno jer ljudi farmaceute mahom doživljavaju kao prodavače iza šaltera; baš zato mislim da je na mladim farmaceutima da u toj profesiji ponovno otkriju nešto od istinskog umijeća liječenja. A to već nije daleko od umjetnosti.

8. Što te motivira na bavljenje svim aktivnostima kojima se baviš? Što bi rekao svima onima koji te možda otpisuju kao neku iznimku i smatraju da je nemoguće kvalitetno raditi više stvari, pogotovo tako različitih?

Promatrajući količinu motivirajućih i inspirirajućih sadržaja kojima je natovaren internet, čovjeku bi se moglo učiniti da je motivacija nešto izvanjsko što se može unijeti u sebe, preraditi i iskoristiti, pomagalo koje će umjetno nadomjestiti svu našu nutarnju jalovost i nepokretnost. Takav je moderni duh zapravo sakaćenje duha i njegovih poticaja, koji se svode na prolazno blještavilo emocija i presušnu jeku riječi. Mišljenja sam da sve što činimo treba biti odgovor na konkretan unutarnji poziv koji svaki čovjek ima i treba poslušati; tada se ne moramo brinuti o raspršenosti na više strana jer tek tada zapravo činimo jednu jedincatu stvar – živimo puninu na koju nas Bog poziva.

9. Po samo ovih nekoliko crtica iz tvog života, koje ni približno ne iscrpljuju sve što se ima za reći, vidi se da vodiš ispunjen život. Kako u danu ispunjenom raznim aktivnostima ti pronalaziš vrijeme za njegovanje odnosa s Bogom i što savjetuješ svim našim čitateljima koji u svakodnevnici imaju poteškoća u tome?

Kao i u svojoj kolumni, posljednji sam koji bi ikome mogao davati savjete! Ipak, smatram da glavni problem našeg duhovnog života nikad nije u manjku vremena, nego u manjku posvećenosti. Naime, posvećenost znači više činiti vrlo nego činiti mnogo ili veoma: dovoljno je malo djelo koje traži malo vremena – ali vremena kojem se predajemo bez ostatka, odloživši sve ostalo. Za mene je to svakodnevno čitanje Svetog pisma s mojom djevojkom: bez obzira na duljinu odlomka koji čitamo i nad kojim molimo, posvećenost tih trenutaka klica je koja posvuda rađa blagoslovljenim urodom.

10. Za kraj – imaš li kakvu poruku za naše čitatelje?

Samo da se svakog dana prisjetimo onoga iz evanđelja u život i iz života u evanđelje, ali onako kako je to Franjo činio – hodeći otvorenih očiju kroz svijet, otvoriti ruke prema svijetu gdje god ga treba otvoriti za Boga. To nije puko prijateljevanje sa svijetom ili suobličavanje s njime; Franjo je bio svjestan da tek život koji se ne boji autentično prodrijeti u svijet otvara mjesto za Božje svjetlo. Nismo pozvani biti munje u tami ni svjetionici u daljini, nego oni koji će prepoznati zanemarene stjenjeve koji tinjaju oko sebe i užgati ih.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s